Čipka - bijelo zlato s otoka Paga

Originalan način izrade i specifični uzorci čine pašku čipku kulturnim dobrom Republike Hrvatske i izrazitim suvenirom otoka Paga. Ova tekstilna rukotvorina svoje korijene vuče iz 15. stoljeća, dok je njezino prvo službeno predstavljanje zapisano na jednoj izložbi 1880. Nakon toga, paška čipka prikazivana je na mnogim izložbama diljem svijeta, a na onoj u Parizu 1937. godine dobiva zlatnu plaketu.


Od vremena kad je carica Marija Terezija na svom dvoru u Beču držala pašku čipkaricu koja joj je šivala čipku, obožavanje ovog ručnog rada do danas nije opalo. I danas Pažanke na pragovima svojih domova izrađuju čipku, a posebnu čast odaju joj sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite gdje se nalazi kolekcija s više od 120 eksponata.


Upravo su sestre benediktinke bile među pokretačima škole čipke u Pagu, koja se od početka 20. stoljeća u kontinuitetu u Pagu zadržala do 1945. godine, a nakon toga s prekidima. Od 1994. godine postoji kao jednogodišnji tečaj čipkarstva u sklopu Srednje škole Bartula Kašića. Uz školu, važnu ulogu u očuvanju čipke igraju Galerija paške čipke u samom središtu grada, Udruga paških čipkarica te Međunarodni festival čipke, a osim u klasičnom obliku za ukrašavanje stolova i zidova, kao suvenir je moguće kupiti i nakit s uzorkom čipke. Također, čipka se koristi na paškim narodnim nošnjama, na odjeći i obući općenito, na posteljini, a posebno je cijenjena u sakralnom svijetu. Upravo je oltarnik sašiven prije 150 godina jedan od najvrjednijih eksponata u Galeriji paške čipke.


S obzirom na dugu tradiciju njegovanja paške čipke, nimalo ne čudi što je Pažani nazivaju bijelim zlatom. Ona je ispisala njihovu povijest, ona je podsjetnik na njihove majke, bake i prabake i ukras kojeg s ponosom drže u svojim domovima.

Pročitajte više: