Jedna od najbolje očuvanih antičkih carskih rezidencija nalazi se u gradu Splitu. Krajem 3. stoljeća, u uvali poluotoka 5 kilometara jugozapadno od Salone, sagradio ju je rimski car Dioklecijan kako bi u njoj proveo svoju starost te je u te dočekao svoju smrt 316. godine. Dioklecijanova palača danas je jedan od ključnih spomenika za proučavanje antičkih carskih palača.
Pravokutnog tlocrta, rezidencija je građena po uzoru na rimski vojni logor. Obasana velikim bedemima, palača je uz četiri glavne kule na uglovima imala još 6 kvadratičastih te po dvije osmerokutne kule koje su štitile sva tri kopnena ulaza. Glavni ulaz bila su dvostruka Zlatna vrata na sjevernoj strani dok su se na istoku nalazila Srebrna vrata, a na zapadu Željezna. Palača je imala i privatni morski ulaz za cara – Mjedena vrata - do kojih se moglo doći samo brodom. Istočna i zapadna vrata bila su povezana jednom od dviju glavnih ulica, cardo. Druga glavna ulica, decumanus, počinjala je na glavnim vratima te je preko obrambenog dvorišta, u kojem su bili smješteni vojska i posluga, vodila do carskih prostorija na jugu. Ulice su tako palaču pravilno razdijelile na manje četvrti, a spajale su se u središtu palače gdje se prema jugu otvarao glavni trg – Peristil koji je obrubljen stupovima povezanim lukovima. S trga se pristupalo Dioklecijanovom mauzoleju. Monumentalnoj građevini, s kupolom od opeke te nizovima stupova i vijenaca, u kojima su pronađena poprsja cara Dioklecijana i njegove supruge Priske. Građevina je kasnije prenamijenjena u kršćansku crkvu, te je tako mauzolej cara progonitelja kršćana postao najstarija katedrala na svijetu. Zapadno od Peristila nalazio se sakralni prostor gdje je pronađen vrlo dobro očuvan Jupiterov hram s bogato ukrašenim svodom. Kao i mauzolej, dolaskom kršćana hram je prenamijenjen u krstionicu.
Unatoč tome što palača nije u potpunosti sačuvana, njezin tlocrt je poznat zbog Dioklecijanovih podruma koji se nalaze ispod same palače. Oni su sagrađeni kako bi se poravnao nepravilan teren te nose teret palače. Njihov tlocrt preslika je tlocrta palače. Iako su tijekom vremena zatrpani, danas su očišćeni te dostupni javnosti.
Rušenjem Salone i dolaskom prognanog stanovništva početkom 6. Stoljeća, palača se postepeno počela pretvarati u jezgru novog grada, današnjeg Splita.
Korisne poveznice:
