Uslužne djelatnosti čine oko dvije trećine BDP-a. Glavne su industrijske grane brodogradnja, graditeljstvo, petrokemija, prehrambena industrija. Najvažnija je gospodarska grana turizam, s oko 10 milijuna stranih gostiju godišnje te 15% udjela u BDP-u. Sa zemljama Europske unije, ponajprije s Italijom, Njemačkom, Slovenijom i Austrijom, Hrvatska ostvaruje gotovo dvije trećine svoje vanjske trgovine.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zauzimala je do pojave recesije značajno mjesto u ukupnoj proizvodnji. Isticale su se prerađivačka i petrokemijska industrija te brodogradnja. Pojedina poduzeća ugašena su u procesu tranzicije ili su stradala u ratu. Ponajviše se to odnosi na tvornice tekstilne, kožarske, metalne i drvne industrije. Značajna je bila proizvodnja i u građevinskom sektoru i energetici. Pojedine industrije ipak i dalje ostvaruju pozitivne rezultate i sudjeluju u vanjskoj trgovini. Prema ukupnomu prihodu vodeće su industrijske grane proizvodnja hrane, pića i duhana, a slijede kemijska i naftna industrija. U izvozu su najzastupljenije prerada naftnih proizvoda (11,8%), motornih vozila (11,2%), kemijskih proizvoda (8,3%), prehrambenih proizvoda (8,1%), električne opreme (7,8%), strojeva (6,3%), gotovih metalnih proizvoda (6,1%), farmaceutskih proizvoda (4,8%), odjeće (2,9%), drva i drvnih prerađevina (3,4%).
Budućnost razvitka i jačanja hrvatske industrije je u uvođenju suvremenih tehnologija i novih proizvoda, realizaciji zajedničkih ulaganja i uspostavljanju strateškog partnerstva s inozemnim tvrtkama te osvajanju novih tržišta. Sposobna radna snaga i visokoobrazovani stručnjaci u području inženjerstva i računalne tehnologije, kao i tehnološki centri s tehničkim fakultetima hrvatskih sveučilišta dobar su temelj za strana ulaganja u napredne tehnologije.
Pročitajte više:
