Akvatorij istočne obale Jadranskog mora od poluotoka Savudrije na zapadu i do poluotoka Prevlake na njenom jugoistočnom dijelu pripada teritoriju Republike Hrvatske. Taj prelijepi dio prirode s obalnom linijom od 5790 km ubraja se u najrazvedenije obale na svijetu.
Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Ima ih 1.185, a geografski se dijele na 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena.
Postoji nekoliko znanstvenih projekata iz područja geografije i društvenih znanosti koji su se odnosili na istraživanje malih hrvatskih otoka. Prema njima, u grupu malih otoka možemo ubrojiti sve naseljene otoke koji nemaju više od tri naseljena mjesta i koje most ne povezuje s kopnom. Postoji ukupno 34 takva otoka, koje možemo razvrstati u sljedećih pet geografskih skupina:
- Kvarnerski otoci (Rijeka): Ilovik, Srakane Vele, Srakane Male, Susak, Unije
- Zadarski otoci: Silba, Olib, Premuda, Škarda, Ist, Molat, Zverinac, Iž, Rava, Rivanj, Sestrunj, Sestrica Vela (Sali), Ošljak, Babac, Vrgada
- Šibenski otoci: Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj
- Splitski otoci: Drvenik Veli, Drvenik Mali, Biševo, Sv. Andrija, Šćedro
- Elafitski otoci (Dubrovnik): Šipan, Lopud, Koločep, Sušac
Nabrojani otočići imaju ukupnu površinu od 256 km2 a na njima danas živi oko 4.500 osoba. Prije sto godina na tim je otocima živjelo oko 20.000 ljudi a trend opadanja broja stanovnika nastavlja se i danas.
Premda otoci zauzimaju oko 3.300 km2, tj. 5,8% površine hrvatskog kopna, oni određuju teritorijalno more koje čini gotovo 37% ukupnog prostora Hrvatske (bez otoka teritorijalno more bilo bi za oko dvije trećine manje). Najveći je Otok Krk (410 km2), 77 ih je većih od 1 km2, a svega dvadeset je veće od 20 km2. Zbog velike razvedenosti, obala hrvatskih otoka je duža od obale kopna. Od 5.835 km hrvatske morske obale, čak 4.057 km (69,5%) otpada na obale otoka.
Svi naseljeni otoci istočnog i srednjeg Jadrana pripadaju Hrvatskoj. Njih je 50 i zauzimaju površinu od oko 3.000 km2. Tome treba dodati i 15-ak povremeno (sezonski) naseljenih otoka.
Hrvatska obala i otoci leže u području jadranskog tipa mediteranske klime. Ljeta su vruća i suha, zime blage i vlažne, a insolacija je velika. Posebna klimatska obilježja razlikuju se, međutim, od otoka do otoka, ovisno o strani svijeta, nadmorskoj visini ili izloženosti vjetrovima. Glavni činitelj otočne klime i biljnog pokrova je Jadransko more koje spada u topla mora. Temperatura na površini obično ne pada ispod 10° C ni zimi, a ljeti ne prelazi 25° C. S izuzetkom većih luka, more oko otoka je nezagađeno, kao uostalom i cijeli hrvatski dio Jadrana.
Sve posebnosti otočnih ekosustava uočavaju se i na hrvatskim otocima. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike, koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra i još nekoliko biljaka. Na otocima se mogu naći i kamenjare, biljne zajednice koje se sastoje iz bodljikava i mirisna bilja, trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina i drača. Šume alepskog, primorskog i pinaster bora poseban su dio otočne flore.
Na hrvatskim otocima prevladava sitna divljač uključujući i grabežljivu, a endemske biljne i životinjske vrste broje se na desetke. Ornitofauna je izuzetno bogata. Najpoznatija, ali i najugroženija vrsta jest bjeloglavi sup na Cresu i Plavniku. Životinjski je svijet uglavnom autohton. Od neseljenih se utjecajem na otočni ekosustav izdvajaju zečevi, jarebice, već poodavno dovedeni mungos, te jeleni i mufloni. Među domaćim životinjama prevladavaju, naravno, ovce i koze, ponegdje na većim otocima i krave, a teret su donedavno nosili magarci ili na većim otocima i konji.
Podmorje
Hrvatsko podmorje skriva više od 85 registriranih i opisanih ronilačkih destinacija. koje uključuju prizore antičkih jedrenjaka i koraljnih livada na okomitim podvodnim zidovima, morskih špilja i olupina ratnih brodova nastanjenih ribljim jatima i Hrvatsku obalu i otoke pod morem.
Zone zabranjene za ronjenje su:
- luke, sidrišta i područja gustog prometa,
- vojni objekti i brodovi,
- strogi i posebni rezervati mora,
- parkovi prirode i svi zaštićeni dijelovi mora i podmorja,
- nacionalni parkovi Brijuni i Krka,
- otoci Palagruža i Jabuka.
Zone ronjenja s posebnom dozvolom su:
- Nacionalni park Kornati,
- Nacionalni park Mljet.
