U Hrvatskoj nema planina viših od 2000 m. Hrvatske planine mogli bi podijeliti u dvije skupine: ''otočne'' planine unutrašnje Hrvatske, te Dinarski planinski lanac koji se proteže kroz gorsku i primorsku Hrvatsku u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Dinaridi su nastali tektonskim pokretima, odnosno približavanjem afričke litosferne ploče euroazijskoj litosfernoj ploči, u procesu alpske orogeneze.
Najviše planine (preko 1500 m) su (u zagradama su imena najviših vrhova):
- Dinara (Dinara 1,831 m)
- Kamešnica (Kamešnica 1,810 m)
- Biokovo (Sv. Jure 1,762 m)
- Velebit (Vaganski vrh 1,758 m)
- Plješivica (Ozeblin 1,657 m)
- Velika Kapela (Bjelolasica 1,533 m)
- Risnjak (Risnjak 1,528 m)
- Svilaja (Svilaja 1,508 m)
- Snježnik (Snježnik 1,506 m)
U planinskim prostorima zbog reljefnih i klimatskih karakteristika moguć je razvoj planinskog i zimskog turizma.
