Tlo
U istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Hrvatske rasprostranjena je crnica, smeđa kisela tla, lesivirana (isprana, površinski vlažna tla), smeđa tla na laporima (isprana tla), močvarna tla nizina i riječnih dolina i aluvijalna (naplavna) tla riječnih tokova. Duž cijele obale, odnosno uz obalni pojas, zastupljena su smeđa tla i crvenice na vapnencima i dolomitima miješane s kamenjarem, crvenice (duboke) i smeđa tla na vapnencima te izrazito skeletna tla (stjenovita), tla dinarskih kamenjara i pašnjaka. Močvarna tla nizina i riječnih tokova vezana su uz sva riječna korita, pa ih ima (u manjim površinama) diljem cijele Hrvatske. Pod utjecajem čovjeka nastaju tzv. antropogena tla.
Vegetacija
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog teritorija. Najviši postotak šuma na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine bjelogorične šume ili listače (oko 80% svih šuma), manji dio čine četinjače (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7% svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio površina pod makijom, garigom, šikarama i kamenjarom.
Biljni svijet
Flora Hrvatske broji ukupno 4275 biljnih vrsta i 1072 podvrste (prema podacima iz 2001. godine). Prema broju vrsta po površini Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi, što uvelike govori o florističkom bogatstvu naše države. Oko 6,5% hrvatske flore je endemično (346 svojte). Najpoznatiji hrvatski endem svakako je velebitska degenija.
Prema pravilniku o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa 740 biljnih svojti je zaštićeno, dok je 541 strogo zaštićena. Tako je npr. cijela porodica orhideja zaštićena zakonom, a mnogi sigurno ne znaju da orhideje spadaju među 15 najzastupljenijih biljnih porodica u hrvatskoj flori, sa čak 172 svojte.
Prema podacima iz Statističkog ljetopisa 32 (2000) u Hrvatskoj je u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kod Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja upisano 8 specijalnih botaničkih rezervata ukupne površine 197,45 ha te 28 specijalnih rezervata šumske vegetacije ukupne površine 2.608,49 ha.
Sa samo 4,7 hektara ukupne površine Botanički vrt u Zagrebu jedan je od manjih u Europi. U njemu se uzgaja oko 5000 domaćih i stranih biljnih svojti. Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značaja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).
Premda su na području Hrvatske u povijesti djelovali mnogi poznati botaničari (Visiani, Degen, Rossi i dr.) tek je 2002. osnovano Hrvatsko botaničko društvo (HBoD), koje danas okuplja 80-tak članova.
Pročitajte više:
