Povijest i Domovinski rat

Hrvati su jedan od starijih naroda u Europi. Među prvima su ustrojili državu, a od početka 9. st. imaju i svoju kraljevinu, prvi među Slavenima. Prema jeziku pripadaju indoeuropskoj, slavenskoj, točnije južnoslavenskoj skupini naroda, a prema kulturnoj i vjerskoj odrednici, zapadnoeuropskom, rimokatoličkom civilizacijskom krugu.

Kao poseban etnikum formirali su se već u ranom srednjem vijeku na rubnom području nekadašnjeg Zapadnog Rimskog, odnosno kasnije Franačkog carstva. Na tom pograničnom teritoriju gdje su se stoljećima susretale rimska i grčka kultura, Franačko i Bizantsko carstvo, Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti i Osmanlijsko Carstvo naselili su se u početku 7. st. Hrvati, kao ratnički i već dobro organiziran narod i tu žive sve do danas.

Od crkvene shizme ili raskola u 11. st. preko toga područja prelazi i crta razgraničenja između katoličkog Rima i pravoslavnog Bizanta, ali Hrvati oduvijek gravitiraju katoličkom Zapadu.

Od 15. st. kad počinje turska agresija, tu se preklapaju i tri ponajveće svjetske religije: katoličanstvo, pravoslavlje i islam.

Od svršetka II. svjetskog rata i sukoba s SSSR-om je druga Jugoslavija u kojoj se nalazila i Hrvatska kao posebna republika bila također granica između zemalja zapadne demokracije i istočnog, komunističkog svijeta, između država okupljenih u NATO-paktu i onih u Varšavskom paktu.

Od 1990. kad je proglašena Republika Hrvatska kao posebna država, ali ovaj put kao slobodna, demokratska zemlja, opet je ostala na granici, ali i u sukobu s prokomunističkom Srbijom koja je željela obnoviti "treću" Jugoslaviju u kojoj bi opet bila hegemon kao i u prve dvije istoimene države.


Croatia: An Overview of History, Culture and Science
Prikaz o hrvatskoj povijesti, kulturi i znanosti, autora Darka Žubrinića, profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Tekst je dostupan samo na engleskom jeziku.
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest slijednik je Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske (1962. -10. svibnja 1990.) i Instituta za suvremenu povijest (1990.-1996.).