Deseci rimskih, ilirskih i starogrčkih arheoloških lokaliteta razmjestili su se po svim krajevima Hrvatske, te arheolozi na njima iz godine u godinu otkrivaju nove podatke čineći knjigu povijesti pisanu na ovim prostorima sve debljom i impresivnijom. Razni su se artefakti tijekom godina našli na tim lokalitetima otkrivajući posebnosti nekih drugih, umalo zaboravljenih vremena. Ovdje ćemo izdvojiti nekoliko otkrića na području Hrvatske koja ljubitelji kulture, a posebice arheologije, nikako ne bi smjeli propustiti.
Hušnjakovo brdo u Krapini paleontološki je spomenik prirode na kojem je istraživanja krajem 19.stoljeća započeo Dragutin Gorjanović-Kramberger. Tada su, naime, ondje pronađeni fosilni ostaci nekoliko desetaka osoba. Tijekom šestogodišnjeg iskapanja otkrit će devet stotina ljudskih kostiju, kameno oruđe iz doba te fosilni ostaci brojnih životinja. Ispostavit će se da je ovo jedno od bogatijih nalazišta neandertalca. S obzirom da su otkriveni i ostaci ognjišta, može se zaključiti i da je krapinski čovjek poznavao vatru, a pritom valja istaknuti da se nalazište smješta u vrijeme od prije 130.000 godina. Danas u Krapini postoji Muzej krapinskih neandertalaca.
Arheološki lokalitet iz razdoblja neolitika smjestio se na krajnjem istoku Hrvatske. Vučedol i Vučedolska kultura razvijali su se prije tri tisućljeća na obali Dunava, u blizini današnjeg Vukovara. Pronađeni artefakti ukazuju na visoko razvijenu civilizaciju. Pronađena je pretežito keramika, a najpoznatijom se smatra Vučedolska golubica, bogato ukrašena posuda u obliku ptice koja se upotrebljavala u vjerskim obredima, dok se posuda nazvana Vučedolski Orion smatra najstarijim kalendarom u Europi. Oba artefakta čuvaju se u Gradskom muzeju Vukovar.
Vrijedan spomenik povijesti danas se čuva i na otoku Lošinju. Riječ je o Apoksiomenu, brončanom kipu sportaša iz antičke Grčke koji datira iz 2. ili 1. stoljeća prije Krista. Kip je u moru kraj Lošinja, na dubini od 45 metara, 1996. godine pronašao belgijski turist. Kip visok 192 centimetra izronjen je tri godine, a nakon restauracije i premještanja u nekoliko gradova, svoj je prebivalište pronašao na Lošinju. Ipak, do danas je ostala zagonetka kako je uopće završio na morskom dnu. Pretpostavlja se da su Apoksiomena, koji je već bio antikvitet, brodom prevozili u neki veći grad, te da je tijekom oluje bačen s palube broda.
Ova tri arheološka otkrića gotovo da su tek promil bogate povijesti koju piše hrvatsko tlo. Među poznatijim artefaktima mogli bi još izdvojiti nadgrobni natpis kraljice Jelene, Bašćansku ploču, kao i Višeslavovu krstionicu, ali nalazišta je toliko puno da bi se o njima trebalo napisati knjigu, posebno kad se u obzir uzmu brojne tajne koje ona skrivaju.
Pročitajte više na:
