Ivan Gundulić

Veliki hrvatski barokni književnik Ivan Gundulić, rođen je 8. siječnja 1589. godine u Dubrovačkoj Republici kao prvorođeni sin Frana Gundulića i Džive Gradić, poznatih dubrovačkih aristokrata. Kao član aristokracije, u Dubrovniku je primio bogato obrazovanje. Neki od profesora su mu bili talijanski književnik Camillo Camilli te prevoditelj i pjesnik na latinskom jeziku - svećenik Petar Palikuća. Nakon završenog obrazovanja ostao je u Dubrovniku te tamo proveo cijeli svoj život. Oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina i dvije kćeri. Živio je mirno i vrlo povučeno zbog čega je stekao nadimak Mačica koji su naslijedili i njegovi sinovi. Duboko zaokupljen budućnosti svojeg grada bio je vrlo uključen u njegovo djelovanje i upravu. Već s 19 godina, 1608. godine postaje članom Velikog vijeća Dubrovačke republike koje upravlja gradom, a 1634. godine izabran je za člana Vijeća umoljenih – Senata kao jedan od 33 najuglednija dubrovačka plemića. Tijekom života dva puta je bio izabran za kneza u Konavlima, a 1638. godine i za člana Malog vijeća, no to nije doživio jer iste godine umire u dobi od 49. godina. Iz razloga što su dubrovački knezovi morali imati više od 50 godina, nikada to nije postao.

U svojoj mladosti pisao je pjesme i melodrame čije nazive znamo jer ih je sam naveo u predgovoru prvog svog objavljenog djela Pjesnima pokornima kralja Davida, a glase: Galatea, Dijana, Armida, Posvetilište ljuveno, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Čerera, Kleopatra, Arijadna, Adon te Koraljka od šira. Od njih su sačuvane ostale samo Arijadna, Prozerpina ugrabljena te Dijana i Armida. Bio je duboko religiozan čovjek što se i vidi po njegovim djelima. U najznačajnija Gundulićeva djela svakako treba ubrojiti religioznu poemu Suze sina razmetnoga te pastoralnu dramu Dubravka. Vrhunac njegova stvaralaštva, ispjevan u 20 pjevanja je viteško-junački ep Osman o pogibiji mladog sultana Osmana.

Već za života, svojim je stilom i književnim opusom postao pjesničkim uzorom. U preporodno je doba dobio status kanonskoga pisca, a danas on predstavlja klasiku hrvatske književnosti.

Saznajte više: