Josip Jelačić hrvatski je nacionalni heroj kojeg hrvatski narod pamti po tome što je ukinuo kmetstvo, sazvao prve izbore za Hrvatski sabor i brojnim vojnim pobjedama zaslužio da njegov kip stoji na središnjem dijelu centralnog hrvatskog trga u glavnom gradu Zagrebu.

Rođen je u staroj hrvatskoj plemenitaškoj obitelji Jelačić 1801. godine a školovao se u Beču, u prestižnoj administrativnoj i vojnoj školi za plemstvo. Nakon završetka školovanja, započinje strelovit uspon u karijeri služeći po cijeloj Europi kao vojni časnik. Nadređeni su hvalili njegovu marljivost, spretnost, pravednost, izvrsne mačevalačke i jahačke sposobnosti te poznavanje stranih jezika.

Kralj Ferdinand V. Habsburgovac imenuje ga banom te Jelačić 5. lipnja 1848. godine u Zagrebu biva svečano ustoličen. Za vrijeme trajanja njegove banske dužnosti, Hrvatski sabor – institucija koja predstavlja očitovanje samosvojnosti hrvatskoga naroda – prvi je put sazvan kao građansko a ne više staleško tijelo. Simpatije naroda stekao je izdavanjem proglasa kojim je naloženo ukidanje kmetstva.

Austrija ga slavi kao spasitelja od mađarske revolucije i bečkoga ustanka. Hrvatska povijest ga pamti kao velikog borca protiv mađarizacije: osim bitaka koje je vodio protiv Mađara, zalagao se za očuvanje hrvatskog jezika, kulture i običaja, često i sam pjevajući hrvatske budnice i pišući o domovini. Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, 19. svibnja 1859. godine, poslije duge i teške bolesti.