www.hr - hrvatski homepage od 1994.

Film

Iako je prva producentska kuća u Hrvatskoj utemeljena 1914. pod nazivom Croatia, prvi igrani film (Matija Gubec, A. Biničkog i scenaristice M. Jurić-Zagorke) stvoren je pet godina kasnije. Temelje hrvatskom igranom filmu stvorili su Krešo Golik ("Djevojka i hrast", "Tko pjeva zlo ne misli"), Fedor Hanžeković ("Svoga tela gospodar"), Nikola Tanhofer, Veljko Bulajić i Branko Bauer. Druga je grupa pak pokušala osuvremeniti njihovu fizionomiju. Tu su radovi Vatroslava Mimice, Zvonimira Berkovića, Ante Babaje, Krste Papića i Antuna Vrdoljaka.

Za vrijeme Prvoga svjetskog rata i u Hrvatskoj je napokon počela proizvodnja domaćih filmova, no ona se nije dugo održala. Zbog ratnih sukoba s kinorepertoara su nestali filmovi iz neprijateljskih zemalja (Francuske, Italije i SAD, dakle najjačih svjetskih proizvođača), što je dalo zamaha proizvodnji u Njemačkoj i u raznim zemljama Dvojne Monarhije. Ipak, u Hrvatskoj nije bilo realne industrijske i financijske podloge za vlastitu filmsku proizvodnju, jer je u cijeloj zemlji bilo svega oko 30 kino-dvorana. To ipak nije spriječilo skupinu filmom opsjednutih kazališnih ljudi da usred rata osnuju prvo hrvatsko filmsko poduzeće Croatia da bi proizvodili zabavne filmove. Nažalost, ništa od te produkcije nije sačuvano, pa tako o prvom hrvatskom filmu Brcko u Zagrebu (1917.) možemo suditi samo po škrtim novinskim napisima i emfatičnim reklamnim najavama. Bila je to adaptirana lagana komedija koja je nekoliko godina ranije prikazana u kazalištu, a igrali su najpopularniji kazališni glumci. I sljedeći film Matija Gubec (1917.) bio je adaptacija popularnog historijskog romana o seljačkoj buni u XVI. stoljeću romantičnog pisca Augusta Šenoe.

Odmah nakon ujedinjenja 1919. krenulo se i s novom tvornicom filmova Jugoslavija film, u kojoj su se okupili uglavnom isti ljudi kao i u dotadašnjoj Croatiji. Snimljeno je i prikazano nekoliko žurnala s aktualnostima, a snimljeno je i 4-5 zabavnih filmova po već prokušanom receptu.