Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Na inicijativu Josipa Jurja Strossmayera, 4. ožujka 1866. godine osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti koja kasnije mijenja ime u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Nazvana je jugoslavenskom zbog Strossmayerove želje da ona bude zajednička znanstvena i kulturna institucija svim južnim Slavenima, no drugi su južni Slaveni također osnovali svoje akademije te se HAZU uvijek prvenstveno bavila istraživanjem hrvatske povijesti, baštine, kulture te hrvatskog jezika. Prvi predsjednik ove institucije bio je povjesničar dr. Franjo Rački koji je uspostavio suradnju s drugim europskim akademijama. Djelatnost Akademije obuhvaća izdavanje brojnih znanstvenih publikacija, poput raznih časopisa, zbornika radova, monografija itd., organiziranje znanstvenih skupova, poticanje umjetnosti te znanstvenog istraživanja, i sl.

Kada je osnovana, HAZU nije imala svoje trajno sjedište. Tek je 1880. godine sagrađena današnja zgrada Akademije koju su projektirali Friedrich von Schmidt i Herman Bollé. Međutim, zbog oštećenja u potresu 1880., Akademija useljava u svoju palaču tek 1884. godine. Danas se iza palače nalazi kip J. J. Strossmayera, djelo Ivana Meštrovića, a unutar same palače nalaze se brojna nacionalna blaga. Osim bogate Strossmayerove galerije, u palači se nalazi i knjižnica u kojoj je primjerak najstarije hrvatske tiskane knjige: Misala po zakonu rimskoga dvora. Ondje se čuvaju i Bašćanska ploča, tapiserija Otmica Sabinjanki, kamen s Mjeseca koji je bio dar članova misije Apollo 15, a u palači je i soba nobelovaca posvećena Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu.

Nakon osamostaljenja RH, Akademija je započela projekt pod nazivom Hrvatska i Europa s ciljem predstavljanja hrvatske kulture i povijesti kao sastavnog dijela europske baštine.

Saznajte više: