„Malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce.“ Svi znaju da se pod ovim opisom krije šegrt Hlapić, jedan od najpoznatijih fiktivnih likova hrvatske književnosti. Riječ je o malenom postolaru koji je radio u radionici strogog majstora Mrkonje. Nakon svađe s majstorom Mrkonjom i zbog straha od batina, Hlapić uzima čizmice, napušta radionicu i odlazi u pustolovine na kojima upoznaje Gitu, davno izgubljenu kćer majstora Mrkonje i svoju buduću ljubav, crnog čovjeka, Grgu i mnoge druge. Lik šegrta Hlapića stvorila je spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić u svom djelu Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
Zbog svoje popularnosti, Hlapić izlazi iz okvira književnosti te dobiva više dramskih adaptacija, zatim radiodramsku adaptaciju, a naposljetku i ekranizaciju. Igrani film Silvija Petranovića pod naslovom Šegrt Hlapić snimljen je 2013. godine, 100 godina nakon što je Ivana Brlić-Mažuranić objavila prvo izdanje knjige. Jedna od najpoznatijih i djeci najdražih adaptacija je crtani film Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1997. godine. Riječ je o dugometražnom crtanom filmu nastalom u produkciji Croatia filma koji se smatra najuspješnijim hrvatskim animacijskim projektom koji je bio i nominiran za Oscara. Osnovna razlika između crtanog filma i knjige je što su likovi u knjizi ljudi, a u crtanom filmu životinje. Primjerice, Hlapić je prikazan kao miš, a crni čovjek više nije crni čovjek, nego crni štakor. Zbog svoje popularnosti film dobiva i nastavak u obliku televizijske crtane serije od 26 epizoda pod nazivom Hlapićeve nove zgode. Knjiga i crtani film prevedeni su i na druge jezike. Hlapić i prijatelji dolaze i u izdanju pod naslovom Hlapićeve sportske igre s ciljem promocije sportskih aktivnosti među djecom, a Hlapić postaje i zaštitno lice kampanje MUP-a pod nazivom „Poštujte naše znakove“.
Saznajte više:
